Žene u znanosti

Znanstvenice u povijesti

Jeanne Villepreux-Power – francuska morska biologinja, ujedno prva osoba koja je izumila akvarije za eksperimentiranje s vodenim organizmima.

Maria Mitchell – američka astronomkinja koja je otkrila komet C/1847T1, koji je kasnije nazvan Miss Mitchell’s Comet.

U znanosti nam je posebno potrebna mašta. Nije sve samo matematika, ni samo logika, već je malo i ljepota i poezija. – Maria Mitchell

Barbara McClintock – američka genetičarka koja je proučavala kromosome i kako oni utječu na ponašanje stanice. Za svoj je rad 1983. godine dobila Nobelovu nagradu.

Ako znaš da si na pravom putu, ako imaš unutarnje znanje, onda te nitko ne može odvratiti… bez obzira na to što govore. – Barbara McClintock

Rosalind Franklin – britanska kemičarka čiji su rendgenski snimci DNA omogućili otkriće njezine strukture. Osim toga, zaslužna je za otkriće strukture RNA, virusa, grafita te ugljena.

Znanost daje djelomično objašnjenje života. U mjeri u kojoj je to moguće, temelji se na činjenicama, iskustvu i eksperimentu. – Rosalind Franklin

Katherine Johnson – američka matematičarka NASA-e čiji su proračuni omogućili prve svemirske letove.

Žene su radile ono što im je rečeno. Niti su postavljale pitanja niti su nastavljale sa zadatkom. Ja sam postavljala pitanja; htjela sam znati zašto. Navikli su se na to da ja postavljam pitanja i da sam jedina žena tamo. – Katherine Johnson

Chien-Shiung Wu – kinesko-američka fizičarka koja je značajno doprinijela u područjima nuklearne fizike te je radila na Projektu Manhattan, gdje je pomogla u razvoju postupka odvajanja uranija na izotope plinskom difuzijom.

Postoji samo jedna stvar gora od dolaska kući iz laboratorija i pronalaska sudopera punog prljavog posuđa, a to je uopće ne otići u laboratorij! – Chien-Shiung Wu

Lise Meitner – austrijsko-švedska fizičarka koja je sudjelovala u otkriću nuklearne fisije, točnije razjasnila je cijepanje uranijeve jezgre. Također je razjasnila da je gama-zračenje povezano s promjenama u atomskoj jezgri, a osim toga prva je objavila da se od tog zračenja oblikuju elektroni i pozitroni. Po njoj su nazvani kemijski element meitnerij, krateri na Mjesecu i Veneri te planetoid.

Znanost potiče ljude da nesebično teže istini i objektivnosti; uči ih da prihvate stvarnost, s čuđenjem i divljenjem, a da ne spominjemo duboko strahopoštovanje i radost koju prirodni poredak stvari donosi istinskom znanstveniku. – Lise Meitner

Vera Rubin – američka astronomkinja koja je otkrila nepravilnosti između predviđenog i promatranog kutnog gibanja galaksija proučavajući krivulje njihove rotacije i time među prvima dokazala postojanje tamne tvari.

Svatko od vas može promijeniti svijet, jer ste napravljeni od zvjezdane tvari i povezani ste sa svemirom. – Vera Rubin

Ada Lovelace – engleska matematičarka koja je prevela članak talijanskoga inženjera Luigija Menabreea i napisala svoje bilješke. Jedna od njezinih bilješki daje algoritam s pomoću kojega prototip računala može izračunati Bernoullijeve brojeve. Taj se algoritam danas smatra prvim računalnim algoritmom, a ona prvim računalnim programerom. Po njoj je nazvan računalni jezik Ada.

Matematička znanost pokazuje što jest. To je jezik nevidljivih odnosa među stvarima. Ali da bismo koristili i primijenili taj jezik, moramo biti sposobni u potpunosti cijeniti, osjetiti, uhvatiti nevidljivo, nesvjesno. – Ada Lovelace

May-Britt Moser – norveška neuroznanstvenica, dobitnica Nobelove nagrade za istraživanje mozga (2014.). Otkrila je neurone u moždanoj kori (u blizini hipokampusa), odgovorne za snalaženje u prostoru.

Djeci trebaju učitelji koji i sami imaju zvijezde u očima i koji se prema njima odnose s poštovanjem. – May-Britt Moser

Jane Goodall – engleska primatologinja i antropologinja. Poznata je po šest desetljeća terenskog istraživanja društvenog i obiteljskog života divljih čimpanza u Nacionalnom parku Gombe Stream u Tanzaniji. Njezina su istraživanja pokazala da čimpanze dijele mnoge ključne osobine s ljudima poput: korištenja alata, složenih emocija, stvaranja trajnih društvenih veza, sudjelovanja u organiziranom ratovanju, prenošenja znanja kroz generacije itd.

Ne možeš proživjeti nijedan dan, a da ne utječeš na svijet oko sebe. Ono što radiš čini razliku, a ti moraš odlučiti kakvu razliku želiš napraviti. – Jane Goodall

Vera Johanides – utemeljiteljica biotehnologije, a posebno biokemijskoga inženjerstva u Hrvatskoj. Tijekom svojega života bitno je utjecala na proizvodnju antibiotika, surađivala u zaštiti okoliša itd. Bila je počasna članica Akademije tehničkih znanosti Hrvatske te doživotna predsjednica Počasnoga odbora Biotehničke zaklade Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.