Citiranje je sastavni dio akademskog pisanja zato što time pokazujemo da poštujemo tuđi rad, da smo istražili literaturu i da naš tekst počiva na provjerenim informacijama. U ovome tekstu donosimo kratki vodič za ispravno citiranje.
Što su to citati i kada se oni koriste?
Citati su doslovno preuzeti dijelovi tuđega teksta u sklopu vlastitoga. Oni se koriste kada tuđe riječi podupiru ili pak opovrgavaju tvoje stajalište. Korištenjem citata štitiš svoj rad da ne postane plagijat, daješ mu snagu argumentacije i širinu informacija.
Citate treba preuzimati iz originala po viđenju, a ne po sjećanju ili pak iz sekundarnih izvora. Ako se pak dogodi da ne možeš doći do izvornog teksta, u bilješci se upućuje i naglašava sekundarni izvor.
Što su to parafraze i kada se koriste?
Parafraze, za razliku od citata, nisu prenesene od riječi do riječi, već se tuđe ideje i argumenti prepričaju vlastitim riječima. Parafrazira se onda kada dokumentacija nije neposredno vezana uz izvor, stoga nisu potrebne izvorne formulacije ni čvrsti dokazi. Nekada se pak dogodi da tuđe ideje možeš bolje formulirati nego što je napisano u izvorniku.
Kada parafraziraš onda tuđe riječi u potpunosti zamjenjuješ svojima te točno prenosiš smisao tuđe ideje. Parafraze se ne obilježuju navodnicima, već bibliografskim podacima u referencama, a parafraze dolaze na kraju rečenice.
Što su to reference?
Reference (bibliografske napomene) su bilješke u kojima se donose podaci potrebni za identifikaciju citiranih ili konzultiranih tekstova.
Postoje:
1. Fusnote – bilješke koje se nalaze u podnožju teksta. Mogu biti:
a) Bibliografske – upućuju na literaturu s pomoću punih ili skraćenih bibliografskih podataka.
b) Objasnidbene – donose dodatne informacije i komentare o tekstu.
2. Tekstnote – sve bilješke u zagradama kojima se u sklopu teksta upućuje na citiranu ili konzultiranu literaturu. Vrlo su česte u prirodnim i društvenim znanostima. One sadrže tri podatka:
- Prezime autora
- Godinu
- Broj stranice
3. Bilješke na kraju teksta – isti su tip referenci kao i fusnote. Jedina je razlika u tome što se ne nalaze u podnožju teksta, nego na kraju.
Citatni stilovi
- American Psychological Association (APA) – najčešće se koristi, posebno u društvenim znanostima (psihologija, sociologija, ekonomija, politologija itd.).
Primjer:
Prezime, I. (godina). Naslov knjige. Izdavač.
Više o tome pročitajte ovdje.
2. Modern Language Association (MLA) – uglavnom se koristi za humanističke znanosti i umjetnost. MLA format koristi metodu autor-stranica za navođenje izvora u tekstu. U tekstu se navodi autorovo prezime i stranica iz koje je preuzet citat ili koja je poslužila za parafrazu teksta, a u popisu literature navodi se potpuna referenca. Autorovo se prezime navodi unutar teksta ili u zagradi nakon citata/parafraze, dok se broj stranice uvijek navodi unutar zagrade. Završni interpunkcijski znak piše se iza zagrade.
Primjer:
Prezime, Ime. Naslov knjige. Izdavač, godina.
Više o tome pročitajte ovdje.
3. Chicago
- Notacijski oblik (češći u humanističkim znanostima). Više o tome pročitajte ovdje.
- Autor – datum oblik (u prirodnim i društvenim znanostima). Više o tome pročitajte ovdje.
Važno je, kada se jednom odabere stil, ostati dosljedan i primjenjivati odabrani citatni stil u cijelome tekstu.