U knjižnici i oko nje

Pročitajte ovaj tjedan

od

Nakon malo duže pauze nastavljamo s novim preporukama beletristike. Nudimo sljedeće naslove koje, podsjećamo, možete pronaći na našim policama pokraj Znanstveno-istraživačke čitaonice.

1. Orhan Pamuk: Istanbul grad, sjećanja 

U prelijevanju uspomena i povijesti, mozaiku obiteljskih fotografija, portreta pjesnika, slikara i paša, likovne kritike, metafizičkih promišljanja, s pokojom fantastičnom crticom, Orhan Pamuk stvara novu proznu formu: kaleidoskop rodnoga grada na susretu svjetova, koji je oblikovao njegovu književnu maštu. Od djetinjstva autor sazrijeva sa spoznajom da građane Istanbula povezuje zajednička sjeta: svijest da žive na ruševinama slavnog carstva, u zemlji koja se trsi da postane modernom na vrtoglavu raskrižju Istoka i Zapada. Na pozadini oronulih spomenika, zapuštenih vila i sablasnih uličica u izgubljenom raju na Bosporu, Pamuk vlastiti osjećaj pripadnosti mjestu i povijesti preklapa sa slikama i pričama svojih preteča. Iscrtava putanju bogata, a katkad i mračna života u mašti, koji mu je kao malenu sanjaru pružio utočište od obiteljskih sukoba i previranja – i ostao nepresušan izvor nadahnuća piscu u kojeg se prometnuo.

 

2. Defne Suman: Za doručkom 

Za doručkom nas vodi na Prinčevski otok Bujukadu 2017. godine, gdje u ljetnoj rezidenciji Širin Sake, nekoć istaknute slikarice školovane u Parizu i navodne ljubavnice Jean-Paula Sartrea, teku pripreme za proslavu njezina stotog rođendana. Okupljaju se članovi najuže obitelji, s njima je i prijatelj, proslavljeni novinar Burak, dok se obiteljski sluga Sadik-usta brine da proslava prođe u najboljem redu. Klupko tajni vezanih za obiteljsku prošlost i članove kojih više nema muče Širinina unuka Fikreta, koji dan prije proslave misteriozno nestaje…

3. Ken Follet: Pad divova

Godina je 1911. Krunidba kralja Georgea V. Obitelj Williams, velška rudarska obitelj, povezana je romansom i neprijateljstvom s obitelji Fitzherbert, aristokratskim vlasnicima rudnika ugljena. Lady Maud Fitzherbert zaljubljuje se u Waltera von Ulricha, špijuna u njemačkom veleposlanstvu u Londonu. Njihova sudbina isprepliće se sa sudbinom ambicioznog mladog pomoćnika američkog predsjednika Woodrowa Wilsona i dvojice braće ruskih siročadi, čiji planovi za emigraciju u Ameriku propadaju zbog rata, novačenja i revolucije. U zapletu koji se odvija dramski i intrigantnom složenošću, “Pad divova” se neprimjetno seli iz Washingtona u Sankt Peterburg, od prljavštine i opasnosti rudnika ugljena do blistavih lustera palače, od hodnika moći do spavaćih soba moćnih.

Bogatstvo povijesno točnih detalja i epska širina priče daju kombinaciju povijesti i fikcije te rijetko viđen učinak politike s točke gledišta pojedinca zahvaćenog burnim svjetskim zbivanjima.

“Pad divova” prvi je dio Stoljetne trilogije.

4. Delia Owens: Djevojka iz močvare 

Godinama su glasine o djevojci iz močvare, Kyi Clark, opsjedale Barkley Cove, mirni gradić na obali Sjeverne Karoline. Tako da je 1969. godine, kad je mladić Chase Andrews pronađen mrtav, lokalno stanovništvo spremno uperilo prst u Kyu kao krivca za tu zagonetnu smrt. No, Kya nije onakva kakvom je smatraju. Ona je djevojka koja je preživjela napuštanje jednog po jednog člana svoje obitelji. Najprije ju je ostavila majka, bježeći pred nasilnim, vječito pijanim suprugom, a za njom su, jedno po jedno, pošli i braća i sestre. Nedugo za njima, nestao je i Kyin otac, a ona je, sa samo šest godina, ostala posve sama u trošnoj kolibi na rubu puste močvare.

Kya je osjetljiva i inteligentna djevojka, srasla sa samoćom, toliko izolirana da je u divljini opstala sprijateljujući se s pticama i učeći iz pijeska. No, kad dvojicu mladića iz grada privuče njezina divlja ljepota, Kya se otvara novom životu – dok se ne dogodi nezamislivo… 

Djevojka iz močvare dirljiva je priča o odrastanju i ljubavi koja slama srce, kao i zapanjujuća oda prirodi i preživljavanju pod njezinim okriljem. 

5. Ante Tomić: Čudo u Poskokovoj Dragi

Sedam kilometara uzbrdo od Smiljeva u izoliranom kršu živi udovac Jozo Poskok s četvoricom neoženjenih sinova. Do njihove ogrubjele zajednice s upitnim higijenskim, prehrambenim i sociološkim navikama ne dopire ni Država sa svojim zakonima ni civilizacija u osnovnim naznakama – sve dok najstariji sin Krešimir ne dođe na ideju: pronaći sebi ženu i dovesti je u njihovu alfamužjačku utvrdu kojoj fali samo ženska ruka. No potraga za ženom pokazala se izazovnijom i opasnijom od Poskocima uobičajenih obračuna s inkasatorima koji im bezobrazno žele naplatiti potrošenu struju i druge civilizacijske namete. Ljubavni zadatak najstarijeg Poskokovog potomka nit ovog romana odmotava u smjeru urnebesne komedije s karakterom napetog trilera i romana ceste s nizom iznenadnih obrata u kojima ima i policijskih potjera i prerušavanja, eksplozija, privođenja odbjeglih nevjesta i razjarenih mužjaka vrele krvi, a sve zato da bi se u Poskokovoj Dragi dogodilo čudo – i to ne samo jedno.

 

6. Dan Brown: Inferno

Traži pa ćeš naći. Dok su mu te riječi odjekivale u glavi, istaknuti harvardski simbolog Robert Langdon probudio se u bolničkom krevetu ne sjećajući se gdje je ili kako je onamo dospio. Usto, ne može objasniti podrijetlo zlokobnog predmeta pronađenog među njegovim stvarima. Prijetnja njegovom životu potjerat će njega i mladu liječnicu Siennu Brooks u vratolomni bijeg Firenzom. Samo ih Langdonovo poznavanje tajnih prolaza i drevnih tajni što leže ispod povijesne fasade može spasiti da ne padnu u ruke nepoznatim progoniteljima. Pomažući se, kao vodičem, stihovima Danteova mračnog i epskog remek-djela Pakla, moraju dešifrirati niz kodova duboko zakopanih u nutrinama nekih od najslavnijih umjetničkih djela renesanse – kipova, slika, zgrada – i pronaći odgovore na zagonetku koja će im pomoći spasiti svijet od strahotne prijetnje…

Atena 1896.: početak jedne svjetske priče

od

Danas Olimpijske igre povezujemo s velikim stadionima, milijunima gledatelja i općenito - globalnim spektaklom. No njihov je početak bio skromniji te gotovo romantičan u svojoj jednostavnosti. Na jučerašnji datum, 6. travnja, početak je prvih modernih Olimpijskih igrara. Zavirimo u njihovu prošlost!

Sve je započelo idejom Pierrea de Coubertina, koji je koncem 19. stoljeća želio oživjeti duh antičkih igara i spojiti sport, obrazovanje i međunarodno razumijevanje. Njegova je prvotna misao bila predstaviti moderne Olimpijske igre 1900. godine u svojemu rodnom gradu, Parizu, ali su delegati iz 34 zemlje bili toliko očarani konceptom da su ga uvjerili da Igre pomakne na 1896. godinu i da Atena simbolično bude prvi domaćin.

Ideja o olimpijskoj baklji ili olimpijskom plamenu prvi se put spomenula na Olimpijskim igrama 1928. u Amsterdamu. Plamen se tradicionalno pali u drevnoj Olimpiji u Grčkoj i zatim prenosi štafetom do grada domaćina igara. Plamen simbolizira povezanost antičkih i modernih igara te duh mira i prijateljstva među narodima. Moderna štafeta kojom se prenosio olimpijski plamen prvi je put održana na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu.

Moderna olimpijska zastava od pet povezanih prstenova, svaki s primarnom bojom koja se koristi u zastavama nacija koje se natječu na Igrama, uvedena je 1908. godine. Na drevnim OI takav koncept nije se primjenjivao.

Te boje s bijelom pozadinom uključuju boje svih nacionalnih zastava koje su tada postojale.

Skromni počeci jedne velike priče

Na prvim je igrama sudjelovalo tek nešto više od 200 sportaša iz četrnaest zemalja. Nije bilo velikih sponzora, televizijskih prijenosa ni pompozne organizacije kakvu danas poznajemo. Natjecatelji su često bili amateri, a neki su se prijavljivali gotovo spontano, vođeni entuzijazmom. Žene nisu imale pravo sudjelovati, što je jasan pokazatelj tadašnjega društva, koje se očitovao i u sportu.

Jedna od disciplina koja se tada prvi put pojavila bila je maratonska utrka – inspirirana legendom o grčkom glasniku koji je trčao od Maratona do Atene. Ta je utrka postala jedan od najupečatljivijih simbola Olimpijskih igara.

Vraćanje korijenima i discipline

Odabir Atene kao domaćina značio je simboličan povratak antičkim korijenima ili – poetičnije rečeno – svojevrsni most između prošlosti i suvremenoga svijeta. Igre su nosile ideju zajedništva, natjecanja i mira.

Discipline:

  1. atletika
  2. biciklizam
  3. mačevanje
  4. streljaštvo
  5. gimnastika
  6. tenis
  7. plivanje
  8. dizanje utega
  9. hrvanje

Zemlje sudionice

U to vrijeme pojam državnih reprezentacija se podrazumijeva bitno drugačije nego li danas. Sportaši su većinom ili zastupali sami sebe ili svoje klubove, dok je podatak o nacionalnoj reprezentaciji navođen samo usputno. Broj sudionica bio je 14, a prema prijavama može se konstatirati da su nastupili sportaši sljedećih država:

  1. Australija
  2. Austrija
  3. Bugarska
  4. Čile
  5. Danska
  6. Francuska
  7. Njemačka
  8. Velika Britanija
  9. Grčka
  10. Ugarska
  11. Italija
  12. Švedska
  13. Švicarska
  14. SAD

Zanimljivosti

  • Pariz 1900. – Međunarodni olimpijski odbor retroaktivno je dodijelio medalje da bi se izjednačio standard medalja koji je tek kasnije usvojen. Na ovim je igrama i jedan Hrvat nastupio i osvojio medalju. Tada je, u sastavu reprezentacije Austrije nastupio i osvojio brončanu medalju u mačevanju, disciplina sablja, Milan Neralić.
  • St. Louis 1904. – prve OI na kojima su se službeno dodjeljivale medalje.
  • London 1908. – Da bi se kraljevskoj obitelji omogućio bolji pogled na tijek utrke, maratonska je staza produžena na 42 km i 195 metara umjesto do tada uobičajenih 40 km. Iako su kasnije još neki maratoni održavani na različitim dionicama, 1921. donijela se odluka da se upravo ta udaljenost proglasi službenom maratonskom dionicom.
  • Amsterdam 1928. – na ovim su Igrama uvedene i discipline za žene u atletici i gimnastici.
  • Te su iste godine organizaciju Igara po prvi put sponzorstvima pomogle i komercijalne tvrtke, kao što je Coca-Cola.
  • 1924. prva je godina kada su se održavale i Ljetne i Zimske Olimpijske igre. Ta je tradicija trajala sve do 1992. (nakon toga Ljetne OI održale su se 1996., a Zimske OI 1994.).
  • Los Angeles 1932. – Po prvi puta za potrebe smještaja športaša izgrađeno je Olimpijsko selo, kasnije iskorišteno za potrebe sveučilišta grada domaćina.
  • Berlin 1936. – Na ovim su Igrama po prvi puta Olimpijski plamen štafetno prenosili športaši, i to iz Grčke pa sve do olimpijskog stadiona u Berlinu. To su bile i prve Igre koje su se prenosile uživo putem televizije. Kako u to vrijeme gotovo da nije bilo televizijskih aparata u privatnom vlasništvu, gledatelji su mogli pratiti Igre na ekranima postavljenim po gradu Berlinu.
  • Međunarodne Olimpijske igre ratnih zarobljenika bile su “posebne Olimpijske igre” koje su upriličili ratni zarobljenici u kolovoza 1940. godine u Njemačkoj.
  • Rim 1960. – Abebe Bikila iz Etiopije pobijedio je u maratonu trčeći bos!
  • Squaw Valley 1960. (ZOI) – Po prvi puta su za obradu rezultata korištena računala, koje je za tu priliku priredila tvrtka IBM.
  • Ciudad de Mexico 1968. – prvi je put uvedena dopinška kontrola za športaše.
  • München 1972. – prvi put se javlja maskota – pas Waldi.

SVKRI i OI

Ono što je započelo kao relativno mali događaj ubrzo je preraslo u jedan od najvećih svjetskih spektakala. Danas Olimpijske igre okupljaju tisuće sportaša i gledatelje diljem svijeta, ali njihova temeljna ideja ostaje takva da se želi povezati ljude kroz sport.

Upravo takve priče možemo pronaći i u zapisima koji čuvaju povijest sporta, društva i kulture. Ako vas zanima više o razvoju Olimpijskih igara i njihovom značenju, zavirite u fond naše knjižnice i otkrijte kako je jedna ideja iz 19. stoljeća postala globalna tradicija.

Neke od knjiga koje nudimo:

  1. Gifford, C.; Hartigan, J.; Buckley, M.; Pražić, B.: Olimpijske igre
  2. Ceraj, S.: Glavne olimpijske teme materijali za nastavnike: olimpizam i olimpijski pokret, olimpijski plamen i štafetno nošenje olimpijske baklje, antičke olimpijske igre, moderne olimpijske igre, plakati olimpijskih igara
  3. Iveljić, Ž.: Kratka povijest Ljetnih olimpijskih igara

Izvor:

https://hrsport.hr/ljetne-olimpijske-igre-1896-u-ateni/

https://www.olimpijci.hr/olimpijske

Autorica: Anamarija Ljutić

Pročitajte ovaj tjedan

od

Za kraj ožujka izabrali smo sljedeće naslove, malo teže zalogaje:

1. Oscar Wilde: Slika Doriana Graya

Priča se vrti oko portreta Doriana Graya koji je naslikao Basil Hallward, Dorianov prijatelj i umjetnik očaran Dorianovom ljepotom. Preko Basila, Dorian upoznaje Lorda Henryja Wottona i ubrzo biva očaran aristokratovim hedonističkim svjetonazorom: da su ljepota i senzualno ispunjenje jedine stvari koje vrijedi slijediti u životu. Znajući da će s vremenom izgubiti svoju ljepotu, Dorian impulzivno odlučuje prodati svoju dušu i traži da portret, umjesto njega ostari i izblijedi. Njegova se želja ispuni; Dorian vodi razuzdani život raznolikih nemoralnih iskustava dok istovremeno ostaje mlad i lijep, dok s druge strane njegov portret stari i vizualno bilježi svaki Dorianov grijeh. Na kraju Gray, u očajanju, uništava sliku, a time i samog sebe.

Portret je glavni simbol ovog romana, kombinacije gotičke fikcije s elementima horora. Roman počinje i završava portretom, čime se postiže zaokružena cjelina, te je, baš kao na početku, na kraju opet vraćen u savršeno stanje.

Wilde je koristio nekoliko aforizama kako bi objasnio ulogu umjetnika u društvu, svrhu i korisnost umjetničkih prikaza te vrijednost ljepote. Također koristi teme morala i utjecaja kako bi istražio različite društvene vrijednosti i etiku, individualne odnose i osobne izbore te njihovu ulogu u oblikovanju moralnog kompasa pojedinca.

2. Margaret Atwood: Sluškinjina priča

Sluškinjina priča briljantan je distopijski roman o totalitarnom društvu u kojem obespravljene žene postaju strojevi za rađanje. Fredova pripada kasti Sluškinja i među rijetkim je ženama u Republici Gileadu, nekadašnjim Sjedinjenim Američkim Državama, koje su još sposobne rađati. Prisiljena je biti Zapovjednikova ljubavnica i rađati djecu kako bi se opustošena zemlja opet napučila. U ozračju beznađa, okrutnosti i strahovlade, gdje svatko može biti doušnik, a neposluh se drakonski kažnjava, Fredova mora pronaći način kako da opstane – mora balansirati između zahtjeva Zapovjednika, njihovih bezosjećajnih Supruga, Marthi i drugih Sluškinja. No ona ima vlastiti cilj: preživjeti i pronaći kćer koju su joj oduzeli. Popularnost ovome romanu dodatno je zapečatila istoimena TV serija. U Pragu je Margaret Atwood dodijeljena godišnja književna nagrada Franz Kafka, a u Frankfurtu prestižna njemačka književna nagrada za mir na 69. međunarodnom sajmu knjiga.

3. Julio Cortazar: Školice 

Školice je jedno od najvažnijih djela hispanoameričke književnosti. Ovaj se roman značenjski račva u nekoliko smjerova, a čitatelju daje barem dva različita načina čitanja knjige: ili progresivno od poglavlja 1 do 56, pri čemu se isključuju sva sljedeća “potrošna poglavlja”, ili “igrom školice” kroz cijeli skup od 155 poglavlja prema “Tablici uputa” koju je odredio autor. Poglavlje 55 u potpunosti je izostavljeno u ovoj drugoj metodi, a knjiga bi završila rekurzivnom petljom, jer je čitatelj potencijalno prepušten beskonačnoj “školici” naprijed-natrag između poglavlja 58 i 131. Cortázar također čitatelju ostavlja mogućnost odabira jedinstvenog puta kroz narativ. U knjizi se koristi nekoliko narativnih tehnika koje se često preklapaju, uključujući prvo lice, treće lice i svojevrsni struju svijesti. Tradicionalna pravopisna i gramatička pravila ne primjenjuju se uvijek.

Prvih 36 poglavlja romana, numeričkim redom, grupirano je pod naslovom S druge strane. Ona pružaju prikaz života Horacija Oliveire u Parizu 1950-ih. La Maga i skupina boemskih intelektualaca su drugi likovi koji se pojavljuju u ovim poglavljima. Poglavlja od 37 do 56 okupljena su pod naslovom S ove strane, a radnja se odvija u Argentini.

Treći dio knjige, pod naslovom S raznih strana, ne treba čitati da bi se razumjela radnja, ali sadrži rješenja određenih zagonetki koje se javljaju tijekom čitanja prva dva dijela. Na primjer, čitatelj saznaje mnogo više o tajanstvenom Morelliju, kao i kako su se La Maga i Emmanuele prvi put upoznali.

4. Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita 

Žanr romana teško je jednoznačno odrediti, jer je djelo mnogoslojno i sadrži u sebi mnoštvo elemenata žanrova kao što su: satira, fantastika, misterij, melodrama, filozofska alegorija.

Prvi dio radnje zbiva se u Moskvi 30-ih godina prošloga stoljeća, kad grad posjeti sotona koji se predstavlja kao profesor Woland, dok se druga razina radnje odvija u Jeruzalemu u vrijeme Poncija Pilata koji se lomi oko toga što Isusa mora osuditi na smrt. Navedene se radnje cijelo vrijeme isprepliću i ponekad ih je nemoguće razdvojiti. Prema tome, može se reći da je u ovom djelu riječ o “romanu u romanu”, a sastoji se od trideset i dva poglavlja i epiloga.

Bulgakov je svoju satiru počeo pisati 1928. godine, no prvi nacrt romana spalio je dvije godine poslije, uvjeren kako nema budućnosti kao pisac u Sovjetskom Savezu. Koliko je poznato, napisao je četiri verzije romana (četvrtu je prekinuo četiri tjedna prije svoje smrti 1940. godine), a prvi je put objavljena cenzurirana verzija romana u moskovskom časopisu 1966. godine. Prva prava verzija objavljena je 1967. u Frankfurtu, prva sovjetska necenzurirana verzija 1973. godine, a konačna verzija, kakva se objavljuje danas, priređena je 1989. godine.

5. Johnatan Safran Foer: Sve je rasvjetljeno

S izblijedjelom fotografijom na dlanu, mladić stiže u Ukrajinu ne bi li pronašao ženu koja je u Drugom svjetskom ratu navodno spasila njegovog djeda od nacista. Tu ga dočekuju Alex, njegov zabrinjavajuće nekompetentan prevoditelj i vršnjak, Aleksov djed, njihov (navodno slijep) vozač, starac kojeg opsjedaju vlastita sjećanja na rat, te kujica bez pedigrea zvana Samy Davis Mlađi Mlađi – i njih četvero kreću na “donkihotsku” potragu za selom Tračimbrod kroz opustošeni krajolik “tranzicijske” Ukrajine… Kako se njihova avantura odvija, mladić zamišlja povijest djedova sela u Ukrajini. Likovi romana Sve je rasvijetljeno kopaju po crnim rupama povijesti (povremeno zastajući radi okrepe u restoranima lišenima bezmesnog menija), a kako ih njihovo putovanje odvodi sve dublje, fantastična pripovijest o selu Tračimbrod doseže točku u kojoj se fikcija sudara sa stvarnošću u potresnom prizoru pokolja. Na koncu, ovo je roman o traganju: za ljudima i mjestima koja više ne postoje, za skrivenim istinama koje progone svaku obitelj, o tananim i nužnim nitima koje vežu vrijeme prošlo i buduće.

6. Jean Rhys: Široko Sargaško more

Široko Sargaško more je postmodernistički roman dominikansko-britanske autorice Jean Rhys iz 1966. godine. Radnja romana smještena je na Jamajci između 1830-ih i 1840-ih, a roman je postkolonijalni i feministički prednastavak romana Jane Eyre (1847.) Charlotte Brontë, a detaljno opisuje pozadinu braka Edwarda Rochestera iz perspektive njegove supruge Berthe Mason, Brontëine “luđakinje na tavanu”, koju Rhys reinterpretira kao kreolsku nasljednicu Antoinette Cosway.

Antoinettina priča ispričana je od njezine mladosti na Jamajci do nesretnog braka s engleskim gospodinom, gospodinom Rochesterom, koji je preimenuje u Berthu, proglašava ludom, odvodi je u Englesku i izolira od ostatka svijeta u svojoj vili. Ovaj roman istražuje moć odnosa između muškaraca i žena te raspravlja o temama rase, karipske povijesti i asimilacije dok je Antoinette zarobljena u bijelom, patrijarhalnom društvu u kojem u potpunosti ne pripada ni Europi ni Jamajci.

Pročitajte ovaj tjedan

od

Nakon protekloga tjedna posvećenom književnicama, ovaj tjedan osvježavamo našu policu s novim preporukama. Na repertoaru su sljedeći naslovi:

1. Herve Le Tellier: Anomalija (211.131)

Kada let Air France broj 006 Pariz – New York upadne u epsku oluju, životi putnika u njemu promijenit će se zauvijek. Avion će mirno sletjeti u zračnu luku John F. Kennedy u ožujku, ali, na iznenađenje svih, u lipnju će se na zaslonima radara pojaviti još jedan isti avion s istim putnicima, koji će sletjeti na američki vojni aerodrom. Anomalija Hervéa Le Telliera, dobitnika nagrade Goncourt, istražuje tajanstveno preklapanje života putnika u istom avionu koji se pojavljuje dva puta. Ovaj uzbudljiv roman miješa trilere, znanstvenu fantastiku i filozofska pitanja identiteta.

2. Elena Ferante: Genijalna prijateljica (194.312/1)

U pedesetim godinama prošloga stoljeća na ulicama siromašnog predgrađa Napulja upoznat će se dvije djevojčice: Elena i Lila. Jedna blaga i željna priznanja onih koji je okružuju, a druga žestoka, nepokolebljiva i samosvjesna. Dvije će djevojčice ovdje započeti kompleksno, ali iznimno prijateljstvo koje će odrediti njihove sudbine.

Roman Genijalna prijateljica prvo je poglavlje priče o Eleni i Lili, prvi dio tetralogije o nezaboravnim junakinjama koje nastoje stvoriti život u okrilju zagušujuće i nasilne kulture. Ovo je djelo Eleni Ferrante donijelo je svjetsku slavu, a po uzoru na tetralogiju snimljena je i serija.

3. Haruki Murakami: Norveška šuma (206.391)

Roman je nostalgična priča o gubitku i seksualnosti. Glavni je protagonist i pripovjedač romana Toru Watanabe, koji se prisjeća svojih studentskih dana iz Tokija. Kroz njegova sjećanja na mladenačke dane imamo uvid u to kako Toru razvija odnos s dvije jako različite žene — prelijepom, ali emocionalno opterećenom Naoko te društvenom i živahnom Midori.

Radnja romana smještena je tijekom 1960-ih godina kada su japanski studenti, kao i brojni diljem svijeta, protestirali protiv sustava. Iako studentski pokret služi kao pozadina za razvoj fabule romana, Murakami ga (kroz Toruove i Midorine oči) prikazuje kao slabašan i licemjeran pokret.

Norveška šuma donedavno je bila najveći japanski bestseler uopće, a hrvatski prijevod dobio je nagradu Kiklop za knjigu stranog autora godine 2004.

4. Kristian Novak: Slučaj vlastite pogibelji (162.761)

Mladi prometni policajac pronađen je mrtav na stražnjem sjedištu svojega automobila. Iako je slučaj klasificiran kao samoubojstvo, njegova obitelj sumnja u tu odluku, kao i dobar dio javnosti zbog činjenice da nije obavljena obdukcija. Obitelj njegova starijega brata, također policajca, zahtjeva istinu, a da se odgovorni kazne.

Istodobno, profesorica priprema dramsku grupu srednjoškolaca za uprizorenje Antigone, pri čemu s njima evocira upravo spomenuti tragični događaj kojemu svjedoče u svojoj suvremenosti i oko kojeg im se mišljenja potpuno razilaze. Dok pokušava doznati istinu, a samim time i obraniti svoje radno mjesto i dostojanstvo od uvrijeđenih roditelja srednjoškolaca, pronalazi odvažnost koje dosad nije bila svjesna. Smrt mladog policajca promijenila je živote svih onih koji su ostali.

Kristian Novak osvojio je za Slučaj vlastite pogibelji prestižne književne nagrade Meša Selimović i Gjalski.

5. Jenny Erpenbeck: Kairos (197.718)

Kairos je roman o rađanju i propasti ljubavi između studentice i sredovječnog pisca usred političkog i društvenog kaosa u vrijeme pada Berlinskog zida i urušavanja Istočne Njemačke. U Istočnom Berlinu 1980-ih godina slučajno se u autobusu susreću devetnaestogodišnja studentica i oženjeni sredovječni pisac koje povezuje ljubav prema glazbi, slikarstvu i književnosti te započinju burnu ljubavnu vezu.

Nakon početne idile pokazuje se da je Hans patološki ljubomoran, slab, neodlučan i osvetoljubiv, a Katarina popustljiva do samoponiženja. Kad ga ona prevari, on joj to ne može oprostiti i među njima nastaje opasna pukotina koja otvara prostor okrutnosti, kažnjavanju i pokazivanju moći. Svijet oko njih također se mijenja: kako se Istočna Njemačka počinje urušavati, nestaje sve ono što je predstavljalo sigurnost i pouzdanost ustupajući mjesto novoj eri koja osim dobitaka donosi i nenadoknadiv gubitak.

Roman “Kairos” proglašen je pobjednikom Međunarodne nagrade Booker 2024.

Želiš li znati nešto više o poeziji?

od

Od 1999. na današnji se dan obilježava Međunarodni dan poezije. Ona je izrazito važan oblik izražavanja emocija i način razumijevanja svijeta. U duhu današnjega dana pripremili smo neke zgodne činjenice u vezi s poezijom. Buckle up!

1. Najstariji ep je Ep o Gilgamešu u 3. stoljeću prije nove ere. Junak iz epa bio je povijesna ličnost, kralj koji je vladao sumerskom gradom-državom Uruk oko 2700. pr. Kr. Napisan je na akadskom, babilonskom jeziku te se sastoji 0d 12 ploča (pjevanja). Ploče imenuju svog autora kao Sin-Leqi-Unninni, sa značenjem: Bože mjeseca, prihvati moju molitvu.

2. Najduža poema je indijska Mahabharata, koja sadrži 1.8 milijuna riječi. Jezgru ove poeme tvori priča o sukobu oko nasljedstva između dviju grana plemena Kuru.

3. Njemački pjesnik romantizma Gottlob Burmann nije volio slovo ‘r’. Nikada ga nije upotrijebio ni u jednoj od svojih 130 pjesama. Čak ga je izbacio iz svog svakodnevnog govora, odbijajući izgovoriti svoje prezime više od sedamnaest godina!

4. U Londonu postoji Poetry Pharmacy, prva svjetska “ljekarna” poezije koja propisuje poeziju i druge prekrasne knjige s naglaskom na dobro mentalno zdravlje i dobrobit. Postoji polica s različitim “receptima” – primjerice, možete kupiti kapsule (u kojima se nalazi papirić s poezijom) za sreću, za slomljeno srce, hrabrost, umor i sl. Također postoji simpatičan kutak u kojem možete kupiti različite kapsule ili knjige za vještice ili pak Shakesperove psovke.

poetry pharmacy3
poetry pharmacy2
poetry pharmacy

5. Zbornik Nikše Ranjine ili Ranjinin zbornik, ponekad nazivan i Dubrovački kanconijer, jedno je od najvažnijih i najpoznatijih književnih djela dubrovačke renesanse i ranonovovjekovne hrvatske književnosti. Ovaj je zbornik najstarije očitovanje razvijene kulture petrarkizma u Dalmaciji, a  sadržavao je oko 820 većinom ljubavnih pjesama, ispjevanih u dvostruko rimovanim dvanaestercima i nastalih pod utjecajima Kanconijera Francesa Petrarce, srednjovjekovne ljubavne poezije trubadursko-provansalske provenijencije, talijanske dvorske lirike i domaćega književnoga folklora. Sadržajno najviše bilježi pjesme Šiška Menčetića i Džore Držića.

6. Na današnji se dan, 21. ožujka, bilježi manifestacija “Goranovo proljeće” u čast Ivanu Goranu Kovačiću te se dodjeljuje prestižna nagrada za poeziju “Goranov vijenac”. Prvi je dobitnik ove nagrade Drago Ivanišević (1971.), a posljednji Miroslav Kirin (2024.).

Autorica: Anamarija Ljutić