Knjižicu "Il porto di Fiume" (Luka Rijeka) sastavilo je Povjerenstvo za povećanje prometa luke Rijeka, a tiskana je u tiskari Stabilimento Tipografico de La Vedetta d'Italia S. A. 1939. godine
Odbor za povećanje prometa u luci Rijeka osnovan je 1936. godine, kako bi posebno proučavao probleme, koji se odnose na međunarodni promet koji utječe na riječku luku i poduzimao, ukoliko je potrebno, odgovarajuće mjere da bi se potaknuo razvoj određenih prometa i koordinaciju različitih aktivnosti na području organizacije i privlačenja prometa, kao i osnivanje posebnih ureda u inozemstvu. Odbor je osnovao vlastiti ured u Budimpešti, naziva Ufficio Traffici Fiumani.
Knjižica se sastoji od nekoliko poglavlja: lukobrani i mehanička postrojenja, energetska i vodna postrojenja, magazini, silos, drvna skladišta i otvorena područja za skladištenje robe, druga otvorena područja koja se mogu koristiti za komercijalnu upotrebu, štale za stoku, tvrtka Magazzini Generali, služba za željeznički promet, ovlaštenje za rad pojedinih terminala u Rijeci, željeznička infrastruktura, dijelovi obale i gatovi luke namijenjeni trgovini, naglasci i smjernice za učinkoviti transport.
Na kraju su navedeni razni korisni kontakti i informacije, npr. pomorske usluge, popis navigacijskih linija koje se zaustavljaju u Rijeci, najvažniji uredi u luci, konzulati, brodarska društva i pomorske agencije: Società Fiumana di Navigazione, Tirrenia, Adriatica, Lloyd Triestino, ltalia, Tripcovic D., R.A.M.B., industrije koje su djelovale u ondašnjoj Rijeci: Cantieri Navali del Quarnaro, Cementizia Fiumana Mareschi, Compensum Società Autonoma, Raffineria Olii Minerali S. A., Pietro Rivolta – Industria legnami compesati, Silurificio Whitehead i dr.
U prilogu na kraju knjižice donosi se Popis udaljenosti u kilometrima od Rijeke do nekih stajališta u unutrašnjosti, Popis udaljenosti u miljama od Rijeke do nekih luka i Planimetrija luke Rijeka (karta riječke luke).
Bilo je to međuratno razdoblje, kada su Rijeka (u granicama Kraljevine Italije) i Sušak (u granicama Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije) dvije odvojene luke. Prometna važnost riječke luke opada, a to se odrazilo i na brodarstvo. Godine 1939. Rijeka ima svega 35 parobroda. Slabljenje lučke funkcije Rijeke dogodilo se posebno zbog izdvajanja dijela grada zapadno od Rječine iz njezinog prirodnog i nacionalnog zaleđa. To se slabljenje nastojalo nadoknaditi jačanjem industrijske proizvodnje, ali od sve postojeće riječke industrije, uspjelo je to jedino rafineriji nafte. Istovremeno, Sušak i njegova luka doživljavaju procvat.
Autorica: Orietta Lubiana