U današnjem digitalnom dobu, gotovo svaki naš „klik“, lajk i pretraga na internetu pokreću algoritme. Što je točno algoritam i kako oni utječu na našu percepciju svijeta?
Što su zapravo algoritmi?
Algoritmi su nizovi uputa koji „uče“ iz našeg ponašanja na mreži: što čitamo, što volimo, na što reagiramo i gdje se zadržavamo najduže na internetu. Njihov je zadatak da nam ponude sadržaj koji će nas zadržati online što duže zato što vrijeme provedeno na određenoj platformi znači i prikupljanje više podataka, reklama i zarade. Sve to rezultira na nekritičko uspoređivanje s drugima.
Problem nastaje u tome da umjesto da otkrivamo svijet u njegovoj širini, algoritmi stvaraju našu malu verziju svijeta, tzv. filter bubble (hrv. ‘balon filtriranja’). U njemu se prikazuju sadržaji koji potvrđuju ono što već mislimo, a rjeđe oni koji bi nas mogli izazvati da promislimo drugačije ili pak da nam promijene mišljenje.
Poznate internetske tvrtke nerijetko mijenjaju algoritme i prilagođavaju ih svojim potrebama, nekad u želji poboljšanja usluge u odnosu na konkurenciju, ali i kako bi ostvarile veću financijsku dobit. Stoga prilikom svakog korištenja internetske tražilice ili društvene mreže trebamo biti svjesni da nas algoritam želi navesti na određene radnje i ponašanja, odnosno pokušava na neki način manipulirati našim odlukama.
Kad algoritmi počnu oblikovati mišljenje
Zamisli da svakodnevno vidiš samo vijesti koje potvrđuju tvoje političko stajalište ili pak da ti društvene mreže neprestano preporučuju slične profile, mišljenja i proizvode sukladno tvojim interesima.
S vremenom se može činiti da “svi misle kao ti”, ali to često nije stvarnost, već odraz tvojih digitalnih navika.
Taj efekt ima ozbiljne posljedice:
- potiče polarizaciju i sukobe u društvu,
- smanjuje empatiju i razumijevanje drugačijih mišljenja,
- otežava prepoznavanje dezinformacija,
- dugoročno utječe na našu percepciju stvarnosti.
Kritičko mišljenje kao digitalni kompas
U svijetu u kojem se informacije šire, ali i mijenjaju brže nego ikada, medijska pismenost postaje jednako važna kao što su čitanje i pisanje. Biti medijski pismen znači znati postaviti prava pitanja poput:
- Tko stoji iza ovog sadržaja?
- Zašto mi se baš ovo prikazuje?
- Je li izvor pouzdan?
- Postoji li drugačiji pogled na temu?
Izlazak iz digitalnog balona
Navedeno ne sugerira da strogo odbacimo tehnologiju kako bismo vratili ravnotežu, već je dovoljno da je svjesno koristimo i da kritički pristupamo svim sadržajima s kojima se susretnemo. Nudimo nekoliko jednostavnim koraka:
- Povremeno pretražuj teme koje izlaze iz tvojih uobičajenih interesa.
- Prati izvore različitih mišljenja.
- Koristi “incognito” način pretraživanja da vidiš rezultate izvan personalizacije.
- Razgovaraj s ljudima izvan svog “mjehurića” u stvarnom svijetu.
Na kraju…
Internet nudi svijet bez granica, ali naša je percepcija vrlo često ograničena zbog posljedica djelovanja algoritama. Zato je svaka odluka da zastanemo, promislimo te provjerimo izvor mali čin digitalne slobode.
Autorica: Anamarija Ljutić