Aladár Fest, povijesni pisac, u tekstu "Le condizioni igieniche e l'arte medica a Fiume nel quattrocento" istražuje uvjete života i zdravlja Riječana te medicinsku praksu u XV. stoljeću. Podatke je crpio iz knjige Liber Civilium sive Notificationum riječkoga carskog javnog bilježnika Antonia de Renna de Mutina, koji se čuvaju u trezoru Državnog arhiva u Rijeci.
Život Riječana u XV. stoljeću bio je određen gradskim zidinama unutar Starog grada (Città Vecchia). Zbog života na tako skučenom prostoru, bila je velika opasnost od zaraze tada smrtonosnom kugom.
Godine 1559. u Rijeci je od kuge umrlo tri stotine osoba, desetina stanovnika grada. Značajan je podatak da se u Rijeci 1440. g. spominje un ospedale, bolnica, koja je posjedovala kuću u ondašnjoj Ulici San Sebastiano.
Medicinska praksa tada još nije bila razvijena, a u Rijeci su se njome bavili Venecijanci. U jednom dokumentu iz 1440. pronalazi se podatak o màstru Jacopu iz Venecije. Grad Rijeka je 1443. zaposlio kirurga, kojemu je isplaćivao plaću – màstro Tommaso di Giovanni, veneziano, zaposlen na godinu dana za godišnju plaću od 100 lira od dana kad se nastani u Rijeci sa svojom obitelji. Imao je isključivo pravo Riječanima liječiti ozljede, uz obavezu da to bude a prezzi giusti e ragionevoli (po razumnoj cijeni).
O oboljelima u ono vrijeme nisu brinuli samo liječnici, već i brijači (barbieri, barbitonsores, barberii), koji su bilo ovlašteni za obavljanje jednostavnih kirurških zahvata, npr. vađenje zuba, puštanje krvi.
Tekst je izvadak iz časopisa Fiume društva Società di studi Fiumani, tiskan u tiskari La vedetta d’Italia u Rijeci 1938. godine. Čuva se u zbirci Fluminensia Sveučilišne knjižnice Rijeka.
Autorica: Orietta Lubiana