Svake se godine 24. siječnja obilježava Međunarodni dan obrazovanja, koji nas podsjeća na važnost obrazovanja kao temelj našega razvoja, kritičkoga razmišljanja, empatije i društvene odgovornosti, ali i u razumijevanju svijeta oko sebe.
Obrazovanje započinje još u predškolskom razdoblju te se nastavlja kroz cijeli naš život – u knjižnicama, samostalnim istraživanjima te čitanju.
Na današnji dan prisjećamo se povijesti obrazovanja u Hrvatskoj.
Od ranih početaka
Koncem 9. stoljeća u našim su područjima djelovala braća Ćiril i Metod, prvi učitelji te tvorci našeg prvog pisma – glagoljice (točnije, Ćiril je tvorac glagoljice).
U srednjem su vijeku unutar crkve i samostana djelovale prve škole. Obrazovanje je bilo usko povezano s vjerom. Ono je bilo ograničeno i rezervirano prvenstveno za plemiće, svećenstvo i bogate trgovce. Za mnogu je djecu obrazovanje počelo kroz nauk, a ne kroz formalno školovanje – učili su praktične vještine od mentora ili majstora, poput kovačkog, tkalačkog ili stolarskog zanata.
U ruralnim se područjima obrazovanje često oslanjalo na usmenu tradiciju i pripovijedanje.
Prosvjetiteljstvo
Sustavno prosvjećivanje naroda započelo je u vrijeme vladavine Marije Terezije, koja je naredbom o Općem školskom redu 1774. godine pokrenula reformu školstva u području tadašnje Habsburške monarhije. Ova naredba nije vrijedila u cijeloj Slavoniji, već samo u Vojnoj krajini, zato što je 1777. godine donesena naredba Opći školski sustav za ugarsko kraljevstvo i njemu pridružene strane, koja je vrijedila na području civilne Slavonije. Ugarska je strana, nezadovoljna uvođenjem njemačkoga jezika u škole, zahtijevala donošenje drugačijeg školskog sustava.
Godine 1806. donesen je novi Opći školski sustav, koji je bio na snazi do 1845. godine. Dvije velike prepreke za razvoj tadašnjeg školstva bile su manjak novaca za podizanje škola te nedostatak školovanih učitelja. Osnivanje je novih škola potpuno ovisilo o lokalnim vlastima pojedinaca da financiraju razvoj školstva na svome području.
Hrvatski sabor 1874. godine donosi prvi hrvatski školski zakon, kojim se reguliralo obvezno petogodišnje školovanje, a nastavni jezik, umjesto dotadašnjega njemačkoga, postaje hrvatski. Zakonom je postavljena osnova za razvoj modernoga nacionalnoga školskog sustava škola u Hrvatskoj.
U vrijeme vladavine bana Ivana Mažuranića došlo je do unapređenja, modernizacije i reformi javne uprave, pravosuđa, školstva i zdravstva.
Koncem 19. stoljeća osnovane su šegrtske škole u kojoj su učenici učili zanat kod privatnih majstora, dok su u školi učili teoriju.
Početak 20. stoljeća
Jedna zanimljiva činjenica jest da su se tadašnje učiteljice obvezivale na celibat prilikom ulaska u zvanje zato što je tako nalagao zakon, koji je bio na snazi 30-ak godina. Smatralo se da se ne bi dobro brinule za učenike u slučaju da imaju svoju djecu.
Godine 1945. šegrtske su škole bile zamijenjene školama učenika u privredi s praktičnom obukom, a od 1974. sve su srednje škole bile “usmjerene”, što znači da su osposobljavale učenike za određena zanimanja i mogućnost nastavka školovanja na višim i visokim školama.
Kraj 20. stoljeća i danas
Nakon 1990. godine ukinute su srednje škole usmjerenog obrazovanja i osnovane su gimnazije, tehničke i obrtničke škole.
Sustav obrazovanja danas počinje s predškolskim ustanovama. Dječji vrtići zaduženi su za cjelodnevni ili kraći program odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite te socijalne skrbi djece od navršenih 6 mjeseci do polaska u školu. Djeca zatim kreću s obveznim primarnim obrazovanjem koje traje osam godina.
Gimnazije imaju općeobrazovni nastavni program, traju 4 godine i završavaju obveznim završnim ispitom – državnom maturom. Školovanje u strukovnim i umjetničkim školama može trajati od 1 do 5 godina, te najčešće završava izradom i obranom završnog rada, no moguće je i dodatno polaganje državne mature za one učenike koji su završili četverogodišnje srednje obrazovanje.
Osim srednjih škola postoje i programi osposobljavanja za rad u struci te škole za obrazovanje odraslih. Pohađanje osnovne i srednje državnih škola besplatno je za sve.
U današnje je vrijeme tehnologija revolucionirala obrazovanje. Različite online platforme omogućuju ljudima diljem svijeta pristup učenju i educiranju iz vlastitoga doma. Time obrazovanje postaje dostupnije nego ikada prije.
I za kraj…
Neka današnji dan bude podsjetnik na to da znanje nije privilegija, već pravo. 📚
Izvori:
Gaćina Škalamera, S. (2014). Zakon o pučkim školama i preparandijama u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji iz 1874. godine: sto četrdeseta obljetnica hrvatskoga zakona o obveznom obrazovanju. Anali za povijest odgoja, 13 (13), 99-133. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/148387
https://www.unesco.org/en/days/education
https://web-arhiva.skole.hr/ss-fraandrijekacicamiosica-ploce/upload/ss-fraandrijekacicamiosica-ploce/images/static3/1127/File/povijest%20obrazovanja%20u%20Hrvatskoj.pdf
https://histedu.isp.hr/izgradnja-sustava-drzavnog-skolstva/
https://histedu.isp.hr/mazuraniceva-reforma-skolstva/
https://www.educentar.net/Vijest/22484/Povijest-ucenja-Od-antickih-skola-do-digitalnih-ucionica/