Današnji je svijet teško zamisliti bez društvenih mreža. Ako pogledamo oko sebe, primijetit ćemo da većina ljudi u rukama drži mobitel, često toliko zaokupljena njime da se čini kako nikada ni ne podiže pogled s njega. Neprestan pristup velikoj količini informacijama, kao i algoritmi koji nam prikazuju i nameću različite sadržaje, uvelike utječu na naš stavove, raspoloženje i način razmišljanja. Ne treba zanemariti i činjenicu da su društvene mreže postale platforma u kojoj se svi ljudi žele prikazati u najboljem svijetlu. Zbog toga ponekad zaboravimo da takva slika života često ne odražava stvarnost. Nesvjesno se počinjemo uspoređivati s drugima, što može dovesti do osjećaja anksioznosti, nezadovoljstva i negativne slike o sebi.
Korištenje društvenih mreža može se podijeliti na aktivno i pasivno. Aktivno korištenje uključuje objavljivanje fotografija, “lajkanje” tuđih objava, slanje poruka i različite druge oblike interakcije. S druge strane, pasivno je ograničeno na gledanje i čitanje sadržaja bez sudjelovanja u komunikaciji. Pretjerivanje u takvom korištenju dovodi do tzv. brainrota – mentalnog umora i pada kognitivnih sposobnosti zbog prekomjernog konzumiranja trivijalnoga sadržaja na društvenim mrežama.
Kod pasivnog korištenja treba se istaknuti i pojam doomscrollinga, koji se definira kao opsesivno pregledavanje i čitanje negativnih ili uznemirujućih vijesti, što uvelike povećava tjeskobu i osjećaj bespomoćnosti, čime se uvelike narušava kvaliteta života. Ako ćemo biti iskreni, još u doba pandemije, pa sve do danas kada se u svijetu odvijaju ratovi, krize i razne ružne stvari, teško je ostati pozitivan, a društvene mreže dodatno pojačavaju i “hrane” nas negativnim emocijama i strahom.
Što se tiče korištenja društvenih mreža i povezivanju s drugim ljudima važno je osvijestiti i vlastite reakcije na sadržaje kojima smo izloženi te način na koji oni utječu na naše emocije. Kada vidimo objave naših vršnjaka, nesvjesno počnemo razmišljati “gdje smo mi” u usporedbi s njima, bilo na privatnom planu ili na poslovnom planu. Često se možemo osjećati kao da “kaskamo” za drugima ili da naš život nije ni približno ispunjen kao nečiji drugi. Takve neugodne emocije jako narušavaju mentalno zdravlje.
Treba istaknuti kako ipak postoje i osobe koje tijekom korištenja društvenih mreža doživljavaju uživanje u sadržaju koji prate. Ako nas sadržaji drugih ljudi inspiriraju i potiču divljenje prema njihovom radu ili postignućima, možemo osjetiti motivaciju za promjenu vlastitih navika, osobni razvoj i napredak. U tom slučaju društvene mreže mogu imati pozitivan utjecaj na našu psihološku dobrobit. Primjerice pratite na društvenim mrežama neku osobu koja putuje, pa vas to inspirira da i vi počnete putovati ili vam ta osoba daje korisne informacije u vezi s putovanjima itd.
Kada govorimo o društvenim mrežama i praćenju objava drugih ljudi, trebamo imati na umu kako većina toga što vidimo nije prava stvarnost, već highlight koji osoba odluči podijeliti, tek mali isječak pravoga života. Danas je dijeljenje sadržaja postao zahtjevan zadatak u kojem se čovjek mora predstaviti u najboljem svijetlu, podijeliti slike s putovanja, hranu iz najboljih restorana itd.
Upravo zbog toga važno je razviti kritički odnos prema sadržaju koji svakodnevno konzumiramo. Društvene mreže same po sebi nisu ni dobre ni loše, već njihov utjecaj uvelike ovisi o načinu na koji ih koristimo i koliko im dopuštamo da oblikuju naše misli i osjećaje. Ako ih koristimo svjesno, kao alat za informiranje, inspiraciju i povezivanje s drugima, one mogu imati pozitivan učinak na naš život. Međutim, ako dopustimo da nam postanu jedino mjerilo uspjeha, sreće i vrijednosti, lako možemo izgubiti dodir sa stvarnošću i vlastitim potrebama. Zato je ponekad potrebno odmaknuti se od ekrana, podići pogled s mobitela i posvetiti se stvarnom svijetu oko sebe i cijeniti sva svoja postignuća neovisno o drugima.