Povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva Sveučilišna knjižnica Rijeka organizirala je predavanje "Državnopravna važnost 1100. obljetnice rexa Tomislava", koje je 8. listopada u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održao prof. dr. sc. Željko Bartulović, redoviti profesor u trajnom zvanju na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, predstojnik Katedre za povijest prava i države.
Prof. dr. sc. Željko Bartulović s aspekta povijesti države i prava analizirao je izvore o hrvatskoj državnosti u srednjem vijeku, osobito o Tomislavu te one koji se mogu povezati s događanjima u Hrvatskoj u 10. stoljeću, ukazujući na činjenice koje se u državnopravnoj znanosti smatraju dokazima postojanja hrvatske države (teritorij, suverena vlast i narod/podanici).
Izvori iz 10. stoljeća potvrđuju granice države, osobito zapadnu granicu istočno od Učke u suprotnosti s iredentističkim postavkama, teritorijalnu strukturu županija, međunarodne kontakte (Bizant) i odnos s papinstvom kao važnim međunarodnim čimbenikom.
Isticanje Tomislava kao kralja, nastalo prije 150 godina, stavljeno je u međuodnos s položajem Hrvata i Hrvatske u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Tomislav, njegov kraljevski naslov i Hrvatsko Kraljevstvo istaknuti su kao simbol borbe protiv germanizacije i osobito mađarizacije, koja je pripremala milenijsku obljetnicu dolaska Mađara 1896. godine. Ondašnji povjesničari i političari, ali i umjetnici, u državnopravne svrhe su dokazivali da je Hrvatsko Kraljevstvo kao država starije od Ugarskog Kraljevstva nastalog 1000. godine, povezano s Tomislavom, a ne s Petrom Krešimirom IV. i Dmitrom Zvonimirom u 11. stoljeću, jer tada ne bi imalo primat spram Ugarskoga. Naslov rex u ranom srednjem vijeku nema samo suvremeno značenje vladara države, već (vojnog) vođe naroda, upravo, kako se navodi u izvorima (rex Hrvata/Croatorum, a ne rex Hrvatske/Croatiae). Ipak, naslov koji koristi i papa upućuje na razvoj i jačanje države za razliku od dotadašnjeg naslova vojvode (duxa) prethodnih vladara.
Simboliku Tomislava prihvatili su i jugoslavenski režimi, kralja Aleksandra u doba proslave 1000. godišnjice 1925., pa i komunistički režim, koji je postavio najpoznatiji spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu, ali oni su naglasak stavljali na njegov odnos sa Srbima, dok se hrvatska državnost manje isticala. U osamostaljenoj Hrvatskoj ponovno ističemo upravo tu – državnopravnu odrednicu.
Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinu „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda − godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor − čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti.
Video s predavanja možete pogledati na poveznici: Državnopravna važnost 1100. obljetnice rexa Tomislava
Autorica: Orietta Lubiana