Današnji je svijet teško zamisliti bez društvenih mreža. Pogledamo li oko sebe, primijetit ćemo da većina ljudi u rukama drži mobitel. Dojam je da ljudi gotovo i ne dižu pogled s ekrana. Neprestan pristup velikoj količini informacija, kao i algoritmi, uvelike utječu na naše raspoloženje i način razmišljanja. Također su društvene mreže postale platforma u kojoj se svi ljudi žele prikazati u najboljem svijetlu. Zbog toga ponekad zaboravimo da takva slika života često ne odražava stvarnost. Nesvjesno se počinjemo uspoređivati s drugima, što može dovesti do osjećaja anksioznosti, nezadovoljstva i negativne slike o sebi.
Aktivno i pasivno korištenje društvenih mreža
Korištenje društvenih mreža može se podijeliti na aktivno i pasivno. Aktivno korištenje uključuje objavljivanje fotografija, “lajkanje” tuđih objava, slanje poruka i različite druge oblike interakcije. S druge strane, pasivno je ograničeno na gledanje i čitanje sadržaja bez sudjelovanja u komunikaciji. Pretjerivanje u korištenju dovodi do tzv. brainrota – mentalnog umora i pada kognitivnih sposobnosti zbog prekomjernog konzumiranja trivijalnoga sadržaja na društvenim mrežama.
Kod pasivnog korištenja ističe se i pojam doomscrollinga, koji se definira kao opsesivno pregledavanje i čitanje negativnih ili uznemirujućih vijesti. Ta radnja uvelike povećava tjeskobu i osjećaj bespomoćnosti, čime se uvelike narušava kvaliteta života. U zadnje vrijeme, kada se u svijetu odvijaju ratovi, krize i razne ružne stvari, teško je ostati pozitivan. Uz to, društvene mreže dodatno pojačavaju naš nemir i “hrane” nas negativnim emocijama i strahom.
Osvijestimo vlastite reakcije na sadržaje
Pri korištenju društvenih mreža važno je osvijestiti i vlastite reakcije na sadržaje kojima smo izloženi te kako utječu na naše emocije. Kada vidimo objave naših vršnjaka, nesvjesno počnemo razmišljati “gdje smo mi” u usporedbi s njima, bilo na privatnom planu ili na poslovnom planu. Često se možemo osjećati kao da “kaskamo” za drugima ili da naš život nije ni približno ispunjen. Takve neugodne emocije jako narušavaju mentalno zdravlje.
Pozitivne strane
Ipak, postoje i osobe koje tijekom korištenja društvenih mreža uživaju u sadržaju koji prate. Ako nas sadržaji drugih ljudi inspiriraju, možemo osjetiti motivaciju za promjenu vlastitih navika i osobni napredak. U tom slučaju društvene mreže mogu imati pozitivan utjecaj na našu psihološku dobrobit. Primjerice pratite na društvenim mrežama neku osobu koja putuje, to vas inspirira da i vi počnete putovati itd.
Kritičko razmišljanje – spas!
Trebamo imati na umu kako većina sadržaja na društvenim mrežama nije prava stvarnost, već highlight koji osoba odluči podijeliti; tek mali isječak pravoga života. Danas je dijeljenje sadržaja postao zahtjevan zadatak u kojem se čovjek mora predstaviti u najboljem svijetlu, podijeliti slike s putovanja, hranu iz najboljih restorana itd.
Stoga je važno razviti kritički odnos prema sadržaju koji svakodnevno konzumiramo. Društvene mreže same po sebi nisu ni dobre ni loše, već njihov utjecaj ovisi o načinu na koji ih koristimo i koliko im dopuštamo da oblikuju naše misli i osjećaje.
Ako ih koristimo svjesno, kao alat za informiranje, inspiraciju i povezivanje s drugima, to može ostaviti pozitivan učinak. Međutim, ako dopustimo da nam postanu jedino mjerilo uspjeha, sreće i vrijednosti, lako možemo izgubiti dodir sa stvarnošću i vlastitim potrebama.
Zato je potrebno odmaknuti se od ekrana i posvetiti se stvarnom svijetu oko sebe i cijeniti sva svoja postignuća neovisno o drugima.
Autorica: Anamarija Ljutić