Faks, ispiti, rokovi, odnosi, financije, budućnost i stalni osjećaj da nešto moramo napraviti. Nije ni čudno što se vrlo često osjećamo preplavljeno. Svi osjećamo strah i napetnost, a oni nam ponekad mogu biti korisni. Strah nas upozorava na opasnost i pomaže nam da brzo reagiramo. Problem nastaje kada se taj sustav uključuje prečesto, traje predugo ili reagira vrlo snažno iako neposredne opasnosti nema. Tu se često susrećemo s pojmovima anksioznost i panični napad.
Anksioznost ili panika?
Iako ih često koristimo kao sinonime, anksioznost i panični napad nisu isto.
Anksioznost je najčešće povezana s brigom i iščekivanjem nečega što bi se moglo dogoditi. Poznato kao “što ako?” može pokrenuti cijeli niz misli i tjelesnih reakcija.
Hoću li položiti ispit? Što ako zakasnim? Što ako pogriješim? Što ako ne budem dovoljno dobar?
Takve se misli mogu pojaviti svima. Problem nastaje kada briga postane toliko snažna da počne ometati svakodnevni život.
Panični napad nagli je i vrlo intenzivan val straha i snažne nelagode. Može se pojaviti neočekivano, čak i kada ne postoji očita opasnost.
Tada se mogu pojaviti ubrzano lupanje srca, drhtanje, znojenje, vrtoglavica, osjećaj nedostatka zraka ili strah od gubitka kontrole.
Panični napad može biti vrlo zastrašujući, ali sam osjećaj snažne opasnosti ne znači nužno da se opasnost stvarno događa.
Ključna razlika - trajni ton i nagli val
Možemo ih zamisliti ovako:
Anksioznost je poput zvuka koji tiho šumi u pozadini. Panični je napad trenutak kada taj zvuk postane vrlo glasan.
Anksioznost se često razvija postupno i može potrajati dulje. Panični napad postaje naglo i najčešće doseže vrhunac unutar nekoliko minuta.
Kod anksioznosti često dominiraju briga, napetost i iščekivanje. Kod paničnog napada u prvi plan dolaze snažan strah i intenzivne tjelesne reakcije.
Anksioznost može biti povezana s određenom situacijom ili brigom o budućnosti. Panični se napad može pojaviti i bez očitog povoda.
Kada anksioznost postaje problem?
Svatko ponekad ima loš dan, teško se koncentrira ili se brine zbog primjerice ispita. Nije svaka briga znak poremećaja i ne treba svaki negativni osjećaj odmah pretvarati u dijagnozu.
O problemu govorimo kada anksioznost ili panični napadi postanu učestali, intenzivni ili počnu ograničavati naš život. Možda počnemo izbjegavati određena mjesta ili situacije. Možda lošije spavamo, teško se koncentriramo ili se povlačimo od drugih.
Ponekad se nakon prvog paničnog napada pojavi strah od novog napada. Tada strah od panike može postati gotovo jednako težak kao i sama panika.
U takvim situacijama vrijedi potražiti pomoć.
Uloga knjižnice
Naša knjižnica sadrži naslove posvećene fizičkom i mentalnom zdravlju, osobnom razvoju, emocionalnom blagostanju, duhovnosti i kvalitetnijem svakodnevnom životu.
Neke knjige nude stručne informacije i objašnjenja. Druge donose praktične savjete i tehnike koje mogu pomoći u svakodnevnom nošenju sa stresom.
Knjiga možda neće riješiti anksioznost, ali može biti dobar početak za razumijevanje onoga što nam se događa.
*
Ovaj smo tekst pripremili povodom nadolazećeg Međunarodnog dana mentalnog zdravlja. Taj nas dan podsjeća koliko je važno svakodnevno njegovati i razgovarati na svoje mentalno zdravlje bez stigme i nelagode.
Autorica: Anamarija Ljutić