Članak o fauni Kostabele, najzapadnijeg obalnog dijela Rijeke, tiskan je u reviji Fiume: rivista della Societa di studi fiumani, objavljenoj 1936. godine u tiskari Stabilimento tipografico de La Vedetta d’Italia.
Autor članka je Guido Depoli (Rijeka, 29. kolovoza 1879. – Belluno, Italija, 12. lipnja 1948.), entomolog, geograf, povjesničar, speleolog i prirodoslovac. Članke iz područja geografije, flore i faune i povijesti Rijeke i Istre objavljivao je u časopisima Liburnia, La Bilancia, La Vedetta, Bullettino della Deputazione fiumana di storia patria, La Vedetta d’Italia i Fiume, kojemu je bio urednik od 1923. do 1938. godine.
U Rijeci je završio osnovnu školu, a zatim mađarsku opću gimnaziju. Stariji je brat Attilija Depolija, povjesničara i političara.
Bio je samouki znanstvenik, među najvećim povjesničarima koji su se zanimali za povijest Rijeke i Liburnije. Zajedno s Egistom Rossijem bio je među osnivačima Deputazione fiumana di storia Patria 1909. (Riječke deputacije povijesti Domovine). Bio je i autor brojnih entomoloških publikacija. Napisao je veliku studiju o kukcima Liburnije I coleotteri della Liburnia (najpotpunije do tada obradio je kornjaše Hrvatskog primorja). Osim toga objavio je i vodič Guida di Fiume e dei suoi monti (Vodič po Rijeci i okolnim planinama) te razne povijesne eseje.
Bio je i prvi predsjednik CAF-a (Club Alpino Fiumano – Riječki planinarski klub) nakon Prvog svjetskog rata. Klub je 1884. osnovao bečki inženjer Ferdinand Broedbeck, nadzornik gradnje novoga riječkog kazališta.
Dao je važan doprinos poznavanju faune okolice Rijeke. Bilježi neke od vrsta koje su u današnje vrijeme vjerojatno potpuno nestale s tog područja, a najveći dio karijere posvećuje istraživanju kukaca kornjaša Coleoptera.
Surađivao je s najvećim entomolozima svojega vremena. Među njima ističe se Giuseppe Muller (Zadar, 24. travnja 1880, – Trst, 21. rujna 1964.), tadašnji kustos i kasnije ravnatelj (1928. – 1945.) Prirodoslovnog muzeja u Trstu (Museo di Storia Naturale).
Entomološka zbirka Prirodoslovnog muzeja u Rijeci osnovana je istovremeno kad i sam muzej – 1876. godine.
Sistematizirao se materijal sakupljen od vrsnih entomologa s početka 20. st. Među njima je entomološka zbirka Guida Depolija s oko 50 entomoloških kutija s približno 15.000 primjeraka ostala očuvana i najvrjednija je unutar zbirke te sa svojim tipskim materijalom, pripadajućom kartotekom i terenskim zabilješkama predstavlja svojevrsnu dokumentaciju neprocjenjive vrijednosti.
Guido Depoli 1920. godine poduzima prvo poznato istraživanje Zametske pećine, a četiri godine poslije u riječkom časopisu Fiume objavljuje članak La grotta di Zamet e la sua fauna. Članak sadrži prvi opis, nacrt špilje, mikroklimatske izmjere te popis špiljske faune. Godine 1923. bio je i suosnivač društva Societa di studi fiumani.
Godine 1929. tajnik je Gospodarske komore Rijeke, a kasnije direktor Talijansko-mađarskog odbora za trgovinu.
Do danas je nekoliko autora objavilo kartu Rijeke s ucrtanim antičkim i ranosrednjovjekovnim nalazima. Najstarija poznata je ona koju objavljuje Guido Depoli u svojem članku iz 1925. godine. U njemu, temeljem tada poznatih arheoloških nalaza, raspravlja o najranijoj povijesti Rijeke i topografiji antičkoga grada. Piše i o rimskom luku (Stara vrata, Arco Romano).
Nakon Drugoga svjetskog rata i pripojenja Istre i Rijeke Jugoslaviji, 1945. Guido Depoli optira i napušta Rijeku te odlazi u Italiju. Živio je u Udinama. Umro je 1948. u gradu Belluno u Italiji.
Cijeli tekst pogledajte ovdje.
Autorica: Orietta Lubiana