Danas se obilježava Međunarodni dan muzeja. Potaknuti time izabrali smo prigodna djela koja se dotiču teme umjetnosti. Izabrali smo sljedeće naslove:
1. Tracy Chevalier: Djevojka s bisernom naušnicom
Najpoznatije Vermeerovo djelo Djevojka s bisernom naušnicom nadahnulo je spisateljicu Tracy Chevalier da napiše istoimeni roman koji je odmah po objavljivanju postao svjetskim bestselerom i do danas je preveden na četrdeset jezika.
Radnja je smještena u1664. godinu. Šesnaestogodišnja Griet dolazi u kućanstvo cijenjenog slikara Johannesa Vermeera kako bi radila kao sluškinja. Zbog njezina zanimanja za njegovo slikarsko umijeće, on je ubrzo angažira da postane i njegova pomoćnica.
Ovo je priča o intrigantnom odnosu slikara i njegova modela koji prijeti skandalom, o ljubavi i umjetnosti, društvenim konvencijama i ondašnjim pravilima ponašanja.
2. Pavao Pavličić: Večernji akt
Ovaj je Pavličićev roman osvojio Ninovu nagradu 1981. godine. U središtu radnje nalazi se genijalni falsifikator Mihovil, koji proziva književnost i umjetnost tadašnjega vremena. Osvrće se i na društvo koje je spremno koordinate povijesti prilagođavati svojim potrebama.
Ovo je i roman o umjetniku čija je sudbina određena njegovim talentom. Naime, Mihhovil u danima u kojima ne slika ili falsificira jednostavno obolijeva. Duboka pitanja o originalu i falsifikatu, o visokoj i niskoj književnosti, o odnosu autora i urednika, autora i primatelja, o granicama dobra i zla, utkana su u priču.
3. Donna Tartt: Češljugar
Roman je monumentalno djelo o gubitku, opsesiji i potrazi za identitetom. U radnji se majstorski spajaju napetost i introspekcija, svijet umjetnosti i kriminalnog podzemlja, djetinja nježnost i mračni ponori odrasloga života.
U muzeju koji je trebao biti utočište ljepote, život trinaestogodišnjeg Thea Deckera nepovratno se mijenja. Preživjevši eksploziju u kojoj je poginula njegova majka, Theo iz ruševina iznosi predmet koji će ga zauvijek podsjećati na nju – sliku Češljugar, flamanskog slikara Carela Fabritiusa.
Ostaje sam, izgubljen i bez utočišta. Na neko ga vrijeme prima bogata obitelj njegova školskog prijatelja, ali ništa ne može ispuniti prazninu koja ga izjeda.
Theo se drži za sliku – sliku kao talisman, simbol zatočenosti i sjećanja na majku. Kako godine prolaze Češljugar postaje njegova tajna opsesija i teret. Umjetnina koja je trebala donijeti utjehu uvlači ga u svijet krivotvorina, trgovine umjetninama i ovisnosti, u labirint gdje se granice između ljepote i zla, istine i laži postupno brišu.
Između njujorške raskoši i pustinja Las Vegasa, antikvarijata Greenwich Villagea i amsterdamskih kanala, Theo pokušava pronaći smisao i iskupljenje.
4. Ivan Kušan: Koko u Parizu
Poznati dječji roman, Koko u Parizu, istaknuta hrvatskog autora Ivana Kušana, prava je kombinacija intrige, zaigranosti i blage doze komedije. Koko doživljava nove pustolovine, ovaj put na prostorima Pariza.
Kokove pustolovine ovoga su puta smještene u Pariz, u kojem se Koko i njegov najbolji prijatelj Zlatko upletu u krađu najpoznatije slike svih vremena – Mona Lise.
Roman spada u detektivske romane. Kroz njega se proteže tema nestanka slike i pokušaj odgonetanja pravog počinitelja tog djela. Napisan je za djecu, jednostavnim i razumljivim jezikom, ali je istovremeno pametno osmišljen i nudi zabavu i uživanje u čitanju.
5. Orhan Pamuk: Zovem se Crvena
Istanbul, šesnaesto stoljeće.
Izvan zidina raskošnog dvorca vladaju siromaštvo, kuga, nemoral i nespokoj. To ipak ne priječi Sultana da naruči knjigu u slavu svoje vladavine, koja će prikazati svu veličinu Osmanskoga Carstva. U tu svrhu daje nalog Tetku Efendiji da okupi najbolje iluminatore u zemlji, čija je tajna zadaća da oslikaju knjigu u stilu tadašnjih europskih majstora.
No kako se figurativna umjetnost smatrala povredom islama, ta narudžba nije lišena opasnost za izvršitelje, zbog čega nijedan iluminator ne smije vidjeti knjigu u cijelosti.
Problemi počinju kada jedan od minijaturista nestane, a Sultan zatraži da se njegova smrt rasvijetli za tri dana. Je li ta smrt djelo anđela osvete koji je otkrio bogohulno djelo? Ili će krivnja pasti na Karu, ljubomornog pretendenta na ruku Tetkove kćeri, neusporedive ljepotice Šekure?
Ova čudesna priča spletena je oko tajnovitih ubojstava i ljubavi, preispitivanja religije i filozofije, suočavanja Istoka i Zapada, te oko umjetnosti minijature. Kazuju je sami likovi, pa stoga svako novo poglavlje omogućuje uvid u događaje iz drukčijeg kuta gledanja.
6. Miroslav Krleža: Povratak Filipa Latinovicza
Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor – početna je rečenica ovoga romana. Slikar Filip vratio se u svoj rodni Kaptol nakon 23-godišnjeg izbivanja.
Roman istražuje složenu psihologiju, emocije i komplekse protagonista, intelektualca bez čvrste životne podloge. On ne osjeća pripadnost ni domovini ni svom zavičaju ni svojoj obitelji.
Među istaknutijim temama romana je umjetnost. Pojedini dijelovi romana ispisani su kao eseji o umjetnosti i slikarstvu. Kompozicija nema klasičnu formu uvod-zaplet-rasplet, a događaji nisu prikazani kronološkim redom.
Pripovijedanje se oslanja na tehniku asocijacije i retrospekcije. Jednim dijelom, radi se i o romanu-eseju jer su čitavi fragmenti teksta eseji o umjetnosti i slikarstvu.
Ovaj se roman u više elemenata poklapa s vodećim modernističkim romanima svjetske književnosti toga vremena. Ono je vrijedno djelo Krležina opusa, ali i hrvatske modernističke književnosti.
Do idućeg čitanja! 🏛️🖼️