Ponovno započinjemo s rubrikom “SVKRI preporučuje” u kojoj preporučujemo šest knjiga beletristike, koje su izabrali naši knjižničari. Ovaj tjedan preporučujemo:
1. Stefan Zweig: Pismo nepoznate žene | Manija
Novele Pismo nepoznate žene i Manija nastale su u razmaku od dvije godine, 1920. i 1922..
One su naoko potpuno različite, kao da međusobno stoje u odnosu komplementarne inverzije. Obje novele počinju dostavom pisma.
U Pismu nepoznate žene tekst pisma ujedno je i radnja samoga djela. S druge strane, u Maniji pismo koje zaprima slikar Ferdinand funkcionira kao pokretač radnje.
Pismo se fokusira na odnos između žene i muškarca te na društvene okolnosti i zadatosti koje taj odnos strukturiraju sve do njegova tragičnog kraja. U Maniji se kroz odnos supružnika odražava slika svijeta i društva uhvaćenog u nepokolebljivi stroj ratnog ludila koji obuzima pojedince.
Obje se novele prepleću na intrigantan i bolan način. Pismo pritom naglasak stavlja na domenu intimnih odnosa, progovara o neshvatljivoj ljubavi koja završava tragično. Manija, pak, šalje snažnu antiratnu poruku koja počiva na moralnoj dosljednosti i ljubavi prema svim bićima.
2. Jon Fosse: Melankolija I-II
Sredinom 19. stoljeća norveški pejzažist Lars Hertervig slikao je blistave krajolike, patio od mentalnih bolesti i umro siromašan i nepoznat. Njegove su slike dobile više pažnje i priznanja nakon njegove smrti.
Danas se Lars Hertervig (1830-1902) smatra istaknutim norveškim slikarom svojega vremena. Melankolija I grozničava je priča ispisana kao struja svijesti. U njoj ulazimo u um umjetnika Herterviga. On biva paraliziran tjeskobom zbog vlastita umjetničkog talenta, ali i zbog mahnite ljubavi prema petnaestogodišnjoj Helene Winckelmann, doživljava mentalni slom.
Paranoičan i opsjednut seksualnim halucinacijama, izložen progonu i porugama te na kraju završava u ludnici. U drugom dijelu romana Hertervig, izgubljen u ludilu, planira bijeg iz azila. U trećem dijelu poremećeni pisac Vidme početkom 1990-ih pokušava napisati roman o Larsu Hertervigu.
Melankolija II zbiva se u godini Hertervigove smrti, a ispričana je iz perspektive Hertervigove izmišljene sestre Oline.
3. Hans Christian Andersen: Zaboravljene bajke
Čim čujemo ime Hans Christian Andersen nostalgično se vraćamo djetinjstvu i svijetu bajki uz koji smo odrasli.
U ovoj smo se zbirci odlučili za neke od “zaboravljenih” bajki i priča koje su sve dosad bile u sjeni mnogo poznatijih i popularnijih Andersenovih bajki.
Upravo nas te zaboravljene bajke vode na putovanje u iskričavu maštu autora. Javljaju se teme rajskoga vrta, svijet nordijskih zemalja, sjever Jyllanda još u doba Vikinga, ili pak stari Egipat kojim vladaju faraoni.
4. Arthur Conan Doyle: Sherlock Holmes: skandal u Češkoj
U petnaest do devet večeras doći će jedan GOSPODIN. Želio bi Vas pitati o vrlo važnoj stvari. Nemojte se čuditi ako Vaš posjetitelj bude nosio MASKU.
Kad Sherlocka Holmesa za pomoć zamoli moćan, ali ne baš bistar kralj, čini se da ga Holmes ne može odbiti.
No detektiv nema pojma da će ga ovaj slučaj suočiti sa ženom koja je jednako pametna, lukava i brza kao i on.
Je li Holmes napokon naišao na sebi ravnog protivnika?
To je prva od 56 kratkih priča o Holmesu. Priča je značajna po tome što predstavlja lik Irene Adler, jedan od najistaknutijih ženskih likova u seriji o Sherlocku Holmesu. Ipak, ona se pojavljuje samo u jednoj priči.
5. Lauren Groff: Sudbe i srdžbe
Roman prati fascinantan brak dvoje ljudi koji su se zaljubili na prvi pogled, a godinama kasnije taj brak još je uvijek predmetom zavisti svih njihovih prijatelja.
Lotto, zlatni dečko koji je uvijek imao curu koju je poželio, upoznaje tajanstvenu Mathildu, zbog koje ga majka razbaštini. Mathilda je sve ono što je želio, a znao je da ne zaslužuje. Zahvaljujući njezinoj podršci, pretvorila ga je iz propalog glumca u uspješnog dramskog pisca.
U prvom dijelu romana Lotto priča priču iz svoje perspektive – djetinjstvo i odrastanje, ljubav između njega i Mahilde, njezino žrtvovanje i gubitak prijatelja.
Drugi dio otkriva Mathildu – šutljivu djevojku bez obitelji, njezinu prošlost i pogled na brak kojem je sve podredila. Bi li ju Lotto i dalje toliko volio da zna pravu priču?
6. William Landay: Braneći Jacoba
Andrew Barber već više od dvadeset godina radi kao pomoćnik tužitelja jednog od okruga Massachusettsa. Uživa poštovanje među sugrađanima, a kod kuće je sretan uz suprugu Laurie i sina Jacoba. Ali tada se događa šokantan zločin – ubojstvo učenika, Jacobova školskog kolege. Andrew nakon toga zadobije neočekivan udarac: za ubojstvo biva optužen njegov četrnaestogodišnji sin.
Svi roditeljski nagoni koje Andrew nosi u sebi smjesta staju u obranu sina. Jacob uporno tvrdi da je nevin, i on mu vjeruje, prvenstveno jer se radi o njegovom sinu.
Na vidjelo počnu izlaziti optužujuće činjenice i šokantna otkrića. Andrew se nađe na prekretnici – prisiljen je birati između odanosti i pravde, istine i klevete, prošlosti koju je pokušao zataškati i budućnosti koja mu je nepojmljiva.
U slučaju da vas zanimaju neke od prethodnih preporuka, pročitajte naš prethodni članak.