Transhumanizam i tehnorenesansa predstavljaju suvremene ideje koje spajaju tehnologiju i ljudsku evoluciju. Transhumanizam teži nadilaženju bioloških ograničenja čovjeka kroz napredak u umjetnoj inteligenciji, biotehnologiji i kibernetici, dok tehnorenesansa označava novo razdoblje ubrzanog razvoja i kreativnosti potaknuto tim tehnologijama. Zajedno otvaraju pitanja o budućnosti identiteta, etike i granica između čovjeka i stroja.
Tehnokracija – tehnološka renesansa
Doba u kojem živimo prava je vladavina tehnologije – tehnokracija. To u isto vrijeme može zvučati zastrašujuće, ali i dati nam nadu za uspješniju budućnost. Strojevi nam mogu poboljšati izvedbu određenih zadataka, uštedjeti vrijeme i trud, no važno je da nas strojevi u potpunosti ne zamijene.
Čovjek, transhumanizam i kiborgizam
Čovjek kakvog poznajemo postaje pogodno tlo za tehnološke intervencije. Svjedoci smo pokušaja produljenja životnog vijeka putem tehnologije, ugradnje bioničkih organa, ugradnje kibernetikčkih protetskih nadomjestaka, hakiranja mozga, stvaranja bestjelesnog čovjeka… Znanstvenici i dalje razvijaju ideje za unaprjeđenje čovjekovih sposobnosti putem tehnologije. Ugrađuju se neuronski senzori u dijelove tijela kojima oni nedostaju, pripajaju se zamjenski udovi i ugrađuju implantati za poboljšanje fizičkih ili mentalnih sposobnosti. U tom kontekstu, čovjek se može promatrati kao kiborg.
Etika i bioetika
Što kada se tehnološki napredak počne zloupotrebljavati? Što ako se intervencije u ljudski organizam počnu raditi iz krivih namjera? Tendencije poboljšavanja čovjekova zdravoga biološkog tijela, kojima se poboljšavaju postojeće funkcije organizma ili uma ili stvaraju nove koje biološki organizam ne posjeduje, predstavlja opasnost da na početku 21. stoljeća ljudska vrsta bude pred konačnom mogućnošću stvaranja djelomičnih ili potpunih umjetnih bića i da homo sapiens ostane zabilježen kao privremeni i nedostatni namjesnik znanstvenog rada. [1]
Predviđanja za budućnost?
Ovako kompleksna tema zahtijeva puno promišljanja. Pitanje je kako će čovjek i stroj biti integrirani u jednu cjelinu, bez narušavanja ljudske autentičnosti. Najbolje bi bilo kada bi tehnologija u medicini bila korištena isključivo za poboljšanje zdravlja, a umjetna inteligencija i tehnološka otkrića za unaprjeđenje društva, olakšavanje svakodnevnih procesa i stvaranje novih, altruističkih mogućnosti za sva ljudska bića.
Knjige koje progovaraju o tehnologiji i čovjeku u našem fondu:
- Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma/ Ivana Greguric
- U traganju za zaboravljenim bitkom: Heideggerovo mišljenje u horizontu “Crnih bilježnica”/ Goran Gretić
- Izgledi nadolazeće filozofije: metafizika – kibernetika – transhumanizam
- Smrt transhumanizmu, sloboda narodu/ Krešimir Mišak
- Suvišan čovjek: refleksije/ Žarko Paić
Autorica: Ana Jurić
[1] Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma. Prolegomena za kiborgoetiku. Zagreb, 2018.