Uz pomoć umjetne inteligencije uz samo nekoliko klikova mišem moguće je kreirati lažne sadržaje, od tekstova do vizualnih i audiovizualnih sadržaja, stoga, pri prihvaćanju tih informacija treba biti jako oprezan.
Što su dezinformacije?
Dezinformacije najčešće razumijemo kao informacije koje su netočne i namjerno stvorene kako bi obmanule javnost; naštetile nekoj osobi, organizaciji, društvenoj skupini, državi ili cilju te ostvarile neki interes (npr. ekonomski ili politički).
Postoji više vrsta dezinformacija, a to su lažne vijesti, neprovjerene informacije, deepfake sadržaj, misinformacije, malinformacije i satira (može postati dezinformacija kada je publika pogrešno protumači).
Kako dezinformacije nastaju?
Uz dostupnost velikog broja alata za kreiranje sadržaja, lako je proizvesti i lažne vijesti i neistinite informacije. Danas se nalazimo u eri emocionalne umjetne inteligencije. Algoritmi više ne prate samo što „klikamo“, već i koliko dugo gledamo sadržaj, kako reagiramo i koje emocije pokazujemo. Upravo emocije postaju glavni kriterij za širenje sadržaja, često važniji od činjenica.
Kako prepoznati sadržaj kreiran umjetnom inteligencijom?
Prepoznavanje teksta kreiranog umjetnom inteligencijom je prilično zahtjevno, ali postoje neki znakovi po kojima se takav tekst može prepoznati. To su:
- preuredan tekst
- neutralan, hladan ton
- problematični pravopisni znakovi
- previše „emotikona“
- halucinacije sustava
Osim toga, postoje znakovi koji nam mogu ukazati da se radi o nevjerodostojnom deepfake sadržaju:
- neobične sjene
- nesrazmjerni pokreti usnama
- mrlje između pozadine i lica
- pokreti – robotski pokreti i nedostatak pokreta jezikom
- neobično treptanje
- zamagljeni ili nejasni rubovi osobe
- neujednačene ili nesrazmjerne nijanse kože
- ne ljudski ili robotični vokalni obrasci
Kako se boriti protiv dezinformacija?
Borba protiv dezinformacija ne može se svesti samo na provjeru činjenica. Potrebna su dva paralelna pristupa. Prvo, veća transparentnost i regulacija algoritama kako bi bilo jasnije zašto vidimo određeni sadržaj. Drugo, razvoj medijske pismenosti koji uključuje razumijevanje vlastitih emocija i psiholoških reakcija. Obrazovne institucije imaju posebnu ulogu u jačanju tzv. digitalne psihološke otpornosti, tj. sposobnosti da prepoznamo manipulaciju, zastanemo i kritički promislimo prije nego što reagiramo.
Autorica: Ana Jurić
Izvori:
- Dezinformacije i medijska pismenost. Medijska pismenost, 2024. URL: https://www.medijskapismenost.hr/dezinformacije-i-generativna-umjetna-inteligencija/
- Kako algoritmi oblikuju naša uvjerenja – psihologija dezinformacija u digitalnom dobu. Centar za sigurniji Internet, 2026. URL: https://csi.hr/2026/01/15/kako-algoritmi-oblikuju-nasa-uvjerenja-psihologija-dezinformacija-u-digitalnom-dobu/