Ovaj tjedan pripremili smo za vas različite zanimljive naslove. Neka od njih lektirna su štiva, neka su spekulativna fikcija, a neka u obliku eseja i fragmenata. Zanima li vas o kojim se djelima radi, nastavite čitati ovaj tekst.
1. Helen Fielding: Bridget Jones – Luda za njim
A što kad se 60. rođendan tvoje prijateljice poklopi s 30. rođendanom tvojega dečka? Ima li što loše u tome da lažeš o godinama tipu s kojim se družiš preko interneta? Je li nemoralno ići na fen-frizuru kad ti djeca imaju uši? Je li Dalaj-lama doista na Twitteru ili je to zapravo njegov tajnik? Ako spavaš s nekim poslije dva izlaska i šest tjedana slanja SMS-ova, je li to isto kao i udaja poslije dva susreta i šest mjeseci pisanja pisama u vrijeme Jane Austen? Je li današnja tehnologija peti element? Ili je to ipak drvo?
Duboko razmišljajući o tim i drugim dvojbama današnjice, samohrana majka Bridget Jones prelazi zapreke koje pred nju postavljaju tvitanje, esemesanje i ponovno otkrivanje seksualnosti, kako bi to neki bezobrazno i staromodno rekli, „sredovječne” žene.
Dugoočekivani povratak omiljene Bridget Jones, koja je ovaj put Luda za njim, stiže baš u pravom trenutku da nas osvoji svojom nježnošću, dirljivošću, duhovitošću, mudrošću te istodobno nasmije do suza.
2. Garbiel Garcia Marquez: Sto godina samoće
Knjiga Sto godina samoće autora Gabriela Garcíje Márqueza epski je roman koji kroz generacije obitelji Buendía istražuje ljubav, sudbinu i usamljenost u magičnom svijetu Maconda. Kroz majstorski spoj realizma i fantastike, Márquez stvara bezvremensku priču prepunu simbola i emocija, savršenu za ljubitelje latinoameričke književnosti i magijskog realizma.
Ako vas slučajno zbunjuju imena likova, ne očajavajte, knjiga sadrži bogato obiteljsko stablo za pomoć u snalaženju s imenima.
3. Umberto Eco: Ime ruže
Ime ruže eruditski je krimić, ali i briljantna knjiga o srednjovjekovnoj filozofiji, povijesti, teologiji i logici.
Godina je 1327. Bogati talijanski samostan pod sumnjom je da skriva heretike u svojim redovima. Situaciju dolazi istražiti fra Vilim od Baskervillea u pratnji svojega vjernog, mladog učenika Adsona iz Melka.
Njegov delikatni zadatak naglo zasjeni serija bizarnih smrti, a fra Vilim postaje detektiv koji prikuplja dokaze. Sa svojim pomagačem odgonetava simbole i šifrirane rukopise i uranja duboko u jezoviti labirint. Silne nesvakidašnje stvari događaju se pod okriljem noći.
4. Ernest Hemingway: Starac i more
Starac i more je roman Ernesta Hemingwaya, američkog književnika 20. stoljeća. Roman je napisan na Kubi 1951., a objavljen je 1952. Hemingway je za roman dobio Pulitzerovu nagradu 1953. i Nobelovu nagradu za književnost 1954. godine.
Roman obiluje simbolikom i postoji više načina interpretacije. Okosnica radnje je odlazak starog ribara Santiaga, kojega je napustila ribarska sreća jer već 84 dana ništa nije uspio uloviti, na udaljeno područje otvorenog mora. Tijekom tog ribolova starac krene u lov na jednu neobično veliku ribu, koja je čak prevelika za to da ju stavi na brod. Stoga ju mora probosti pa svezati za brod i tako otploviti natrag. U toj jednostavnoj, ali duboko dirljivoj pripovijesti krije se univerzalna parabola o hrabrosti, dostojanstvu i neuništivoj snazi ljudskog duha.
Ovo djelo odlika je stila tvrdo kuhane proze, koju karakteriziraju kratke, jednostavne i koncizne rečenice, stoga je Hemingway veoma pristupačan i privlačan za mnoge čitatelje.
5. Aldous Huxley: Vrli novi svijet
Vrli novi svijet znanstvenofantastični je roman Aldousa Huxleya iz 1932. godine.
Ovaj roman najpoznatije je djelo Aldousa Huxleya. Radnjom smještena u London 26. stoljeća, ova distopija predviđa oblikovanje društva eugenikom i učenjem u nesvjesnom stanju.
Oblikovani svijet bi se mogao smatrati i utopijom jer su ljudi sretni, zdravi i tehnološki napredni. Društvo je hedonističko te teži postizanju sreće putem promiskuitetnog seksa i droge some. Ostvarivanje sreće potpomognuto je eliminiranjem čestih izvora ljudskog nezadovoljstva – obitelji, umjetnosti, književnosti, religije i filozofije.
Glavni lik djela je John the Savage, pojedinac rođen u primitivnom rezervatu Svjetske države, koji se spletom okolnosti sreće s modernom civilizacijom.
Huxley je ovim romanom uspješno izrazio svoja mišljenja i brige o putu kojim se kretao svijet njegova doba.
6. Petar Metvejević: Mediteranski brevijar
Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića esejistička je knjiga koja nije klasični roman, nego svojevrsni „leksikon Mediterana”. Mješavina je eseja, fragmenata, putopisnih zapisa i kulturno-povijesnih bilješki o Sredozemlju.
Autor opisuje Mediteran kroz njegove gradove, otoke, luke, jezike, običaje, povijest i mitove, ali i kroz svakodnevni život ljudi. Knjiga povezuje različite obale – jadransku, španjolsku, grčku, sjevernoafričku itd. Ona pokazuje Mediteran kao prostor miješanja kultura, religija i civilizacija.
Matvejević piše u lirskom, ali i vrlo preciznom, gotovo enciklopedijskom stilu.